Zašto vegani odustaju? Najčešći razlozi bivših vegana
Izrađeno: 04.11.2026 Zadnja izmjena: 04.11.2026
Zašto vegani odustaju i ponovno jedu meso? Među često navođenim razlozima su zdravstvene tegobe, društveni pritisak i promijenjeni osobni motivi. No znači li to da veganstvo dugoročno ne funkcionira? Ne - studije pokazuju da iza povratka stoje različita iskustva i izazovi.
Zdravstveni problemi - je li veganska prehrana zaista kriva?
Bivši vegani ponekad navode nedostatak energije, probavne probleme ili nedostatke hranjivih tvari. Takva iskustva mogu biti posve iskrena. No iz toga još ne slijedi da je uzrok bio sam izostanak životinjskih proizvoda.
To je klasičan primjer logičke pogreške Post hoc ergo propter hoc (latinski za „nakon toga, dakle zbog toga“): samo zato što se nešto dogodi nakon nekog događaja, ono ne mora biti uzrokovano tim događajem. Možda je osoba istodobno:
Jela manje kalorija
Smanjila unos proteina
Unosila više vlakana
Propustila uzimati vitamin B12
Već imala nedostatak hranjivih tvari koji je otkriven tek u veganskom razdoblju
Loše planirana biljna prehrana može dovesti do premalog unosa kalorija. Često neuobičajeno visok unos vlakana u početku može uzrokovati probavne probleme. I opskrba hranjivim tvarima važna je tema: posebno se vitamin B12 kod veganske prehrane mora pouzdano uzimati kao dodatak prehrani.
Nedostatak etičkog uvjerenja: kakvu ulogu ima motivacija?
Na društvenim mrežama uvijek se iznova pojavljuju bivši vegani koji govore da se napokon opet „osjećaju slobodnima“. No pritom se često zanemaruje jedno važno pitanje: jesu li ti ljudi doista bili vegani iz etičkog uvjerenja - ili su se jednostavno neko vrijeme hranili biljno?
Jer između biljne prehrane i veganskog načina života postoji presudna razlika: tko se hrani biljno, odriče se namirnica životinjskog podrijetla. To se može dogoditi iz zdravstvenih razloga, zbog okoliša, radi mršavljenja ili zbog nekog prehrambenog trenda. Veganstvo pak ide dalje. U središtu je etički stav da je zlouporaba životinja pogrešna.
Tko se hrani biljno jer se želi osjećati u boljoj formi, može svoju prehranu u bilo kojem trenutku ponovno preispitati. Možda mu neka druga prehrana subjektivno bolje odgovara. Možda nedostaje motivacija. Možda mu je sir jednostavno preukusan. Tko pak veganstvo shvaća kao etičko uvjerenje, postavlja drugo pitanje: je li opravdano zlorabiti životinje za moj užitak, moje navike ili moju udobnost ako postoje veganske alternative?
Što studije kažu o bivšim veganima?
U istraživanju Faunalyticsa, istraživačke organizacije za zaštitu životinja, anketirano je više od 11.000 osoba. Rezultati isprva zvuče poražavajuće: 84% onih koji su isprobali vegetarijansku ili vegansku prehranu ponovno ju je napustilo. No važno je sljedeće: studija je bivše vegetarijance i bivše vegane promatrala zajedno. Osim toga, uzeti su u obzir i ljudi koji su tu prehranu isprobali samo kratko. Tih 84% dakle ne znači da će 84% svih etički uvjerenih vegana jednoga dana ponovno jesti meso.
Ono što upada u oči: 58% bivših vegetarijanaca i vegana navelo je zdravlje kao jedan od svojih izvornih motiva. To pokazuje da mnogi ljudi počinju s biljnom prehranom iz posve drugačijih motiva od prava životinja. Kad su u prvom planu osobne koristi, odluka se može promijeniti čim ta očekivanja više nisu ispunjena. To ne znači da bivši vegani načelno nisu imali etička uvjerenja. No postoji razlika u tome odriče li se netko životinjskih proizvoda zbog osobne koristi ili načelno preispituje zlouporabu životinja.
Grupni pritisak - kad društveno okruženje postane jače od uvjerenja
Još jedan podcijenjen čimbenik jest društveni pritisak. Ljudi žele pripadati. Nitko ne želi slušati glupe komentare na svakom obiteljskom slavlju, u krugu prijatelja ili u restoranu.
Upravo su takvi društveni izazovi i znanstveno istraženi. Jedna studija iz 2023. godine pratila je iskustva 20 mladih odraslih osoba pri prelasku na vegansku prehranu. Pokazalo se, među ostalim, da je društveno prihvaćanje važan čimbenik za to je li se promjena održala. I već spomenuta studija Faunalyticsa potvrđuje: 63% bivših vegetarijanaca i vegana smatralo je neugodnim to što se zbog svoje prehrane razlikuju od drugih.
Društveni pritisak pritom može djelovati u oba smjera: neki ljudi počnu s biljnom prehranom jer njihova okolina živi veganski. Drugi se vraćaju životinjskim proizvodima jer se žele prilagoditi svojoj neveganskoj okolini.
Zaključak: zašto vegani odustaju i kako dugoročno ostati vegan?
Istraživanja pokazuju da ne postoji jedan jedini razlog. Zdravstvena očekivanja, društveni sukobi i osobna motivacija djeluju zajedno. Neki su isprobali određeni način prehrane, a da se nisu dublje bavili argumentima o pravima životinja koji stoje iza njega. I upravo se zato isplati više informirati o etici prema životinjama i pozadini industrije životinja, umjesto da se veganstvo reklamira kao prehrambeni trend. Jer tko se životinjskih proizvoda odriče samo zbog nekog trenda, može ih s idućim trendom ponovno početi jesti.
